Smjernice za izradu skupnog kataloga knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja

You are viewing an old revision of this post, from 27. travnja 2017. @ 12:04:53. See below for differences between this version and the current revision.

Smjernice za izradu skupnog kataloga integriranog knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, visokoškolskih i znanstvenih knjižnica

 

Preuzmite radnu verziju dokumenta Smjernica za izradu skupnog kataloga

 

Ulomak iz teksta Smjernica:

“Izrada skupnog kataloga Integriranog knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, visokoškolskih i znanstvenih knjižnica sastavni je dio programa uspostave nacionalnog skupnog kataloga. Skrb za izradu skupnih kataloga te nacionalnih baza podataka jedna je od temeljnih zadaća Nacionalne i sveučilišne knjižnice sukladno Zakonu o knjižnicama (NN 105/97, NN 5/98, NN 104/00, NN 69/09) te Članku 6. stavka 3, točke 15. Statuta Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (2010). Aktivnosti izrade skupnog kataloga definirane su strateškim dokumentima: Strategija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu: 2016-2020. Opći cilj 1.4. Razvoj knjižničnog kataloga prema uspostavi platforme za knjižnične usluge i Opći cilj 3.6. Izgradnja jedinstvenog nacionalnog knjižnično-informacijskog sustava, Akcijski plan Znanost i društvo te Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, Opći cilj 2 Razvijanje znanosti kao pokretača dugoročnoga gospodarskoga i društvenog razvoja, Posebni cilj 2.2. Uspostava sustava temeljenog na znanstvenoj izvrsnosti.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bilježi sustavne napore u cilju izgradnje i osnaživanja informacijske i znanstveno-istraživačke infrastrukture te kapaciteta nacionalnog knjižničnog sustava. Knjižnica je provela značajne razvojne aktivnosti u segmentu izrade teorijskih modela te ulaganja u razvoj informatizacije i automatizacije poslovanja nacionalnog knjižnično-informacijskog sustava, a koji se ogledaju u rezultatima nacionalnih znanstvenih projekata ostvarenih posljednjih tridesetak godina te u izgrađenom stručnom[1] i pravnom okviru. Okosnicu tog metateorijskog okvira izgradnje nacionalnog skupnog kataloga čini zbir rezultata sljedećih projekata: Projekt informatizacije NSB i BIS-a,[2] Nacionalni informacijski sustav knjižnica Republike Hrvatske – NISKA,[3] NISKA II,[4] Model sveučilišnog knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu[5] te Projekt implementacije integriranog knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, visokoškolskih i znanstvenih knjižnica.[6]

Brojne okolnosti utječu na činjenicu da se od metateorijskog okvira nisu učinili potrebni koraci u cilju funkcionalne uspostave objedinjujućeg nacionalnog skupnog kataloga. U tom cilju poželjno bi bilo izraditi SWOT i PEST analizu stanja automatizacije knjižničnih poslovanja u Republici Hrvatskoj radi praćenja i evidentiranja daljnjih koraka u cilju uspostave nacionalnog skupnog kataloga.

Sukladno odluci o imenovanju Povjerenstva za izradu Smjernica za izgradnju skupnog kataloga Sveučilišta u Zagrebu od 28. lipnja 2016., nastavljaju se zadaće Povjerenstva za knjižnično-informacijski sustav u NSK vezano uz aktivnosti uspostave skupnog kataloga Sveučilišta u Zagrebu. Povjerenstvo se u svom radu nastavlja na ostvarene rezultate navedenih dosadašnjih aktivnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice koji proizlaze iz njezine zakonske obveze, a posebice u segmentu oblikovanog teorijskog modela sveučilišnog knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu te funkcionalnih okvira uspostavljenih implementacijom integriranog knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, visokoškolskih i znanstvenih knjižnica u Republici Hrvatskoj.[7]

Iz komparativne analize postojećih skupnih kataloga[8], [9], [10], [11] knjižnica u Republici Hrvatskoj vidljiva je primjena različitih programskih rješenja te različitih MARC formata za opis građe (MARC 21, UNIMARC). Zahtjevi suvremenih korisnika sve su više usmjereni prema objedinjenom pretraživanju knjižničnih i dostupnih elektroničkih izvora koji vrlo često nisu opisani u MARC formatu već različitim metapodatkovnim standardima. Izazovima vezenim uz pitanja interoperabilnosti sustava, primjene različitih programskih rješenja za knjižnična poslovanja te mogućnosti integracije različitih MARC formata i metapodatkovnih standarda, valja pridodati i zahtjev uvažavanja tradicijskih vrijednosti utemeljenih na primjeni nacionalnog kataložnog pravilnika te otvorenošću novog sustava skupnog kataloga prema suvremenom semantičkom okruženju i izradi novog kataložnog pravilnika.

Po učinjenoj analizi četiri komercijalna discovery servisa (ExLibris Primo, EDS, Summon i WorldCat® Discovery Service) te analizi primjera skupnih kataloga nacionalnih knjižničnih sustava temeljenih na VuFind aplikaciji, Povjerenstvo se suglasilo s izborom VuFind platforme kao trenutno najprihvatljivijeg rješenja koje može poslužiti kao model za izradu skupnog kataloga kojim bi se nastojalo odgovoriti prethodno navedenim zahtjevima. Važni čimbenici u izboru discovery servisa u ovom trenutku svakako su bili zahtjevi spram modularnosti i otvorenosti programskog koda te ograničena financijska sredstava. Povjerenstvo smatra da iskustvo primjene programa otvorenog koda za uspostavu portala prikaza skupnog kataloga može biti od koristi i za procjenu ili primjenu komercijalnih programa.

Povjerenstvo sagledava Smjernice za izradu skupnog kataloga kao tehnički dokument koji prati proces funkcionalne uspostave te podržava etapni razvoj nacionalnog skupnog kataloga temeljenog na platformi otvorenog koda za objedinjeno pretraživanje knjižničnih podataka te drugih znanstvenih i visokovrijednih elektroničkih izvora iz okoline.”

 

[1] Izbor stručnih radova iz područja razvoja nacionalnog knjižnično-informacijskog sustava dostupan u Prilogu 1.

[2] Stipanov, J. Integralni informacijski sustav NSB. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 1990.

[3] Sporazum Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i tehnologije o zajedničkom pokretanju i izvedbi projekta “Nacionalni informacijski sustav knjižnica Republike Hrvatske” – NISKA, 1997.

[4] Sporazum o nastavku suradnje na izvedbi projekta „Nacionalni informacijski sustav knjižnica Republike Hrvatske – NISKA, 2003 (Klasa: 650-03/98-1/26, ur. broj 533-03-00-38).

[5] Mihalić, M. Model sveučilišnog knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2006.

[6] Sporazum o suradnji između Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Sveučilišta u Zagrebu, 2011.

[7] Portal Integriranog knjižničnog sustava, 2016. URL: http://iks.nsk.hr

[8] ZAG katalog – katalog visokoškolskih knjižnica Zagrebačkog sveučilišta te znanstvenih instituta. URL: http://katalog.nsk.hr/F/?func=find-e-0&local_base=ZAG01_WEB

[9] Vero – skupni katalog CROLIST. URL: http://161.53.3.18/cgi-bin/wero.cgi?

[10] Skupni katalog Knjižnica grada Zagreba. URL:  http://katalog.kgz.hr/pages/search.aspx?&currentPage=1&searchById=-1

[11] SVERIKS – Knjižnični sustav Sveučilišta u Rijeci. URL: http://search.ebscohost.com/login.aspx?authtype=ip,cookie,guest&custid=s4753785&groupid=Knjiznica&profile=eds

Prijašnje verzije članka:

Izmjene:

There are no differences between the 27. travnja 2017. @ 12:04:53 revision and the current revision. (Maybe only post meta information was changed.)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)