Program 2018

Izlagač: prof. dr. sc. Mirna Willer
Sažetak:

U predavanju se prvo daje pregled stanja bibliografskih standarda koji su ugrađeni u knjižnične informacijske sustave koji se koriste u Hrvatskoj u vidu pregleda hijerarhije normativnih akata. Ti se sustavi temelje na standardima, smjernicama i MARC formatima koji su se razvijali od kraja 1960-ih (MARC i porodica formata) i 1970-ih (IFLA UNIMARC) temeljem dogovora koji su započeli ujednačavanjem bibliografske obrade 1961. tzv. Pariškom konferencijom i razvojem IFLA-inog programa Univerzalne bibliografske kontrole (UBC). Kataložna pravila E. Verona (PPIAK) koja se još uvijek koriste u Hrvatskoj imala su u vidu kataložni listić kao tehnologiju izrade kataloga, ali su početkom 1980-ih implementirana u format UNIMARC za bibliografske podatke i time u knjižnični informacijski sustav Nacionalne i sveučilišne biblioteke. Na taj je način učinjen tehnološki pomak od kataloga na listićima prema strojno čitljivom zapisu koji se mogao koristiti u svrhe ispisa podataka na kataložne listiće, za bibliografije i druge vrste popisa, pretraživanje i pronalaženje podataka – OPAC, te razmjenu odnosno eksport/import podataka. Pojavom interneta i WWW-a katalog je postao javno dostupan za pretraživanje – WebPAC, objavljivanjem konceptualnog modela FRBR krajem 1990-ih katalozi pojedinih sustava nastoje prikazati pronađene podatke na način kako to predviđa model. Promjenom sustava u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i knjižnicama zagrebačkog Sveučilišta, PPIAK je implementiran u format MARC21. IFLA-ina konferencija održana 2008. značila je početak novog razvojnog ciklusa međunarodnih modela i standarda kao odgovor novodolazećoj tehnologiji, načelima i standardima semantičkog weba i povezanih otvorenih podataka (linked open data). Rezultat toga su IFLA-ini standardi koji se objavljuju u W3C standardu RDF (Resource Description Framework) na http://iflastandards.info/ns/: FRBR obitelj modela, ISBD, UNIMARC i MulDiCat. Osim IFLA-inih, objavljuju se i drugi standardi kao npr. Dublin Core, MARC21, BIBFRAME, ontologije BL, DNB, BnF, CERL. Objavljivanje bibliografskih podataka kao povezanih otvorenih podataka postalo je jedno od glavnih pitanja prvenstveno nacionalnih knjižnica, ali i ostalih sudionika u lancu dijeljenja i korištenja bibliografskih podataka. U drugom dijelu predavanja prikazat će se standard RDF kao sintaksa te neke od standarda sadržaja za objavljivanje otvorenih podataka, s posebnim osvrtom na koncept i strukturu Pravilnika za opis i pristup građi u arhivima, knjižnicama i muzejima, http://nkp.nsk.hr/. Zaključno, postavit će se neka pitanja razvoja informacijskih sustava u kontekstu tehnologije semantičkog weba i povezanih otvorenih podataka, tehnologije koja se smatra disruptivnom (razarajućom) i još nedovoljno zrelom – u prelazu iz institucionalne na mrežnu infrastrukturu.

Izlagač: dr. sc. Ana Vukadin, viša knjižničarka, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Sažetak: U izlaganju se prikazuje povijest MARC formata za strojno čitljivo katalogiziranje i njihov utjecaj na kataložnu praksu. Prvi MARC nastao je 1960-ih godina radi automatizacije izrade i distribucije kataložnih listića u Kongresnoj knjižnici, da bi se tijekom iduća dva desetljeća razvio u međunarodni standard s brojnim nacionalnim varijacijama. Mijenjajući se i prilagođavajući novim tehnološkim okruženjima, MARC formati omogućili su nastanak OPAC-a i drugih online knjižničnih servisa, ali i pridonijeli održavanju koncepta i strukture kataložnog zapisa čije je porijeklo u katalogu na listićima i koji sve manje odgovaraju suvremenim metodama organizacije i pretraživanja informacija. Unatoč tomu, zbog raširenosti formata i visokog stupnja standardizacije MARC zapisa, knjižnična se zajednica nerado odlučuje na uporabu novih oblika kodiranja i razmjene bibliografskih podataka. U izlaganju se zaključno prikazuje nekoliko mogućih smjerova razvoja bibliografske organizacije informacija u post-MARC okruženju.

Izlagači:

Mr. sc. Daniela Getliher, knjižničarska savjetnica, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu,

Silvana Šehić, dipl. knjiž., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Mario Ljubičić, dipl. inf, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Lucija Martinić, dipl. knjiž., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sažetak: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu osnovala je 2017. godine, pri uredima za identifikatore, Hrvatski ured za DOI. Ured posreduje između hrvatskih nakladnika i registracijske agencije Crossref pri dodjeli DOI-ja znanstvenim i znanstveno-stručnim časopisima i njihovim člancima.

DOI, digitalni identifikator objekta, normirani je identifikator koji služi jedinstvenoj identifikaciji digitalnog, fizičkog ili apstraktnog objekta neovisno o mediju objavljivanja. Namijenjen je poslovanju u digitalnom okruženju, a u knjižničarskoj i nakladničkoj zajednici prepoznaje se kao identifikator za identifikaciju knjižnične građe svih vrsta i razina granularnosti.

Uloga Hrvatskog ureda za DOI pružanje je administrativne podrške kao što je učlanjenje, plaćanje i posredovanje računa te osiguranje tehničke podrške i promidžba sustava. Osim toga, Ured objedinjenom administrativnom i tehničkom podrškom uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, znanstvenoj zajednici osigurava uštedu troškova godišnje članarine i pojedinačnih dodjela DOI-ja.

Izlaganje će predstaviti Sustav DOI-HR, jedinstveni sustav koji je izgradila NSK kao tehničku podršku hrvatskim nakladnicima za registraciju DOI-ja i dostavu obveznog primjerka. Sustav nakladniku pruža podršku za samostalno izračunavanje sufiksa, izradu i osuvremenjivanje metapodataka, registraciju DOI-ja u Crossrefu i dostavu objekata kojima se DOI dodjeljuje. Sustavu članovi mogu pristupiti 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Sustav, sukladno mogućnostima i potrebama pojedinih nakladnika, osigurava različite razine tehničke podrške.

Izlaganjem će se dobiti uvid u strukturu i funkcionalnosti Sustava DOI-HR te u modele suradnje koje nakladnici mogu ostvariti.

Izlagači:
dr. sc. Lobel Machala, knjižničarski savjetnik, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Vesna Mravunac, dipl. knjiž., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Sažetak: Današnja knjižnična zajednica već se duže vrijeme suočava s izazovom vidljivosti bibliografskih podataka u mrežnom okruženju. Iz tog je razloga, još 2011. godine Kongresna knjižnica u Washingtonu (LoC) pokrenula inicijativu kako bi se stvorio novi konceptualni model te je osmišljen BIBFRAME (Bibliographic Framework Initiative) koji bi trebao naslijediti MARC format. BIBFRAME je model konceptualnog opisa kojim se, primjenom Resource Description Framework-a (RDF), knjižnični podatci mogu oblikovati sukladno okruženju semantičkog weba. Izlaganje donosi pregled osnovnih načela BIBFRAME-a te se obrazlaže nužnost promjene modela podataka za daljnji razvoj knjižničnih informacija i njihove dostupnosti.

Jedan od najvažnijih koraka za prelazak na novi model je proces koji obuhvaća mapiranje MARC polja preko naprednih alata koji omogućuju rad s metapodacima. Jedan od takvih alata je MarcEdit. Besplatna aplikacija koja je osmišljena za konvrziju i obradu metapodataka. Za potrebe analize pretvorbe (obogaćivanja) podataka iz Hrvatske nacionalne bibliografije korištenjem MarcEdita služili smo se njegovom opcijom BIBFRAME Testbed. Njime smo konvertirali setove podataka koji trenutno postoje u svesku Hrvatske nacionalne bibliografiji u BIBFRAME model. Konverzija je provedena na prethodno izabranim i pripremljenim podacima u obliku mrc datoteka koji su izlučeni iz bibliografske baze pomoću Alephovog servisa za izvoz podataka. Pripremljene mrc datoteke su u potprogramu MarcNext i BIBFRAME Testbed-u konvertirane prema valjanom vokabularu BIBFRAME 2.0 koji je dostupan na mrežnim stranicama Kongresne knjižnice. Dobiveni podaci također su u mrc datoteci ali u RDFXML formatu s pripadajućom BIBFRAME sintaksom. Izvršena je analiza kvalitete mapiranih podataka i usporedba između ta dva formata s posebnim osvrtom na strukturu i sadržaj metapodataka u BIBFRAME okruženju.

Izlagači:
Suzana Dimovski, viša knjižničarka, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Marina Zorić, dipl. knjiž., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sažetak: U izlaganju će biti riječi o mogućnostima interoperabilnosti predmetnih odrednica na webu. NSK koristi predmetni sustav Kongresne knjižnice – LCSH kao model za razvoj svog predmetnog sustava te ga prilagođava za svoje potrebe. Pristup elektroničkim izvorima podataka u autoriziranoj bazi predmetnih odrednica je moguć putem polja 670 – polje izvora podataka i polja 856 – polje elektroničke lokacije i pristupa. Planira se uvođenje i primjena permalinka u autoriziranim predmetnim zapisima po uzoru na Kongresnu knjižnicu što bi omogućilo još bolju povezanost i lakši pristup do ovih zapisa. Budući da je važno uspostaviti stabilne identifikatore u obliku URI-ja za entitete i koncepte koji su korisni za opis knjižnične građe, razmatra se pitanje daljnjeg razvoja formata MARC 21 u smjeru BIBFRAME modela. BIBFRAME se izražava u RDF-u koji je standardni model za razmjenu podataka na webu. Sve gore navedeno je u skladu sa strategijom NSK 2016-2020 koja promiče dostupnost građe kroz poticanje interoperabilnosti i razvoj otvorenih knjižničnih podataka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Izlagači:
dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, knjižničarska savjetnica, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu,

Dragana Koljenik, dipl, knjiž., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu,

Ivana Čadovska, dipl. knjiž., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu,

Marko Orešković, dipl. inf., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Sažetak: Internet stvari (Internet of Things, IoT) predstavlja jednu od revolucionarnih tehnoloških promjena za koju se predviđa da će omogućiti skok od mreže virtualnih objekata do virtualne mreže fizičkih stvari. To bi značilo da će fizičke stvari kojima smo okruženi postati ‘pametne’ spajanjem na internet stvarajući tako novu generaciju mobilnih i web usluga. ‘Pametne’ stvari, uređaji i infrastruktura u jednom trenutku postat će Pametni gradovi, institucije i industrije. Kako ne bi ostale na marginama pametnih gradova (bliske) budućnosti, knjižnice započinju graditi vlastitu IoT infrastrukturu kako bi se mogle bešavno spojiti na IoT mrežu. Cisco predviđa da će ona do 2020. godine imati 12,2 milijarde IoT uređaja što će predstavljati gotovo polovicu svih uređaja spojenih na internet. Smart Library NSK prvi je projekt u Hrvatskoj koji istražuje mogućnost primjene IoT tehnologije u knjižnicama. Kroz prototip mobilne aplikacije implementirat će se rješenje u obliku virtualnog vodiča po NSK kroz sustav temeljen na bežičnim bluetooth uređajima – beaconima. Prototip mobilne aplikacije služit će za istraživanje, primjenu i vrednovanje funkcionalnosti kao što su unutarnje navođenje, kontekstualizacija prostora, mikrolokacijsko targetiranje korisnika i odašiljanje poruka, edutainment, virtualna i poširena stvarnost te analitiku kao temelj za napredna istraživanja korisničkog ponašanja. U izlaganju će se predstaviti teorijski temelji projekta, inozemni primjeri dobre prakse, dosadašnje aktivnosti u projektu te princip korisnički orijentiranog dizajna na kojem se temelji daljnji razvoj projekta.

Izlagači:
Iva Melinščak Zlodi, prof., Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Višnja Novosel, prof., Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Sažetak:

Razvijanje novih usluga i približavanje potrebama korisnika za sve su knjižnice kako imperativ, tako i izazov. Visokoškolske knjižnice, kao knjižnice u sastavu, određene su suradnjom s matičnim ustanovama, a u njihovoj je misiji potpora nastavnom i istraživačkom procesu zajednice u koju su uklopljene.

U okviru suvremenih promjena u obrascima komuniciranja i publiciranja u znanosti, knjižnice unutar akademskih ustanova sve češće nalaze svoje važno mjesto i kao nakladnici, osmišljavajući ili pokrećući vlastite izdavačke programe, ili u suradnji sa sveučilišnim odnosno visokoškolskim nakladničkim jedinicama. Kompetencije knjižničara vezane uz životni ciklus i kolanje elektroničke građe (poznavanje digitalnih formata, metapodatkovnih standarda, identifikatora, standarda za razmjenu i otkrivanje građe, poznavanje alata i platformi za objavljivanje te postupaka pohrane i dugotrajnog čuvanja digitalne građe) odlično se uklapaju u nove ciljeve visokoškolskih ustanova: osiguravanje što veće dostupnosti i vidljivosti vlastitih izdanja i znanstvenih doprinosa.

U ovom će se izlaganju predstaviti i opisati postupci kojima Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu pruža podršku specifičnom segmentu izdavačkih aktivnosti matične ustanove: objavljivanju studentskih časopisa. Zbog veličine i brojnosti studenata te raznolikosti studijskih programa koje nudi, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu objavljuje se značajan broj studentskih časopisa iz različitih područja znanosti. U nizu svojih karakteristika, studentski časopisi razlikuju se od znanstvenih i stručnih časopisa, prvenstveno zbog teškoća u ostvarivanju uredničkog kontinuiteta. Uz potporu knjižnice, moguće je osigurati stalnost i profesionalnost uredničkog rada studentskih redakcija, pružiti tehnološko-infrastrukturnu podršku i pobrinuti se za trajno čuvanje, dostupnost i vidljivost objavljenih sadržaja.

Kroz primjer suradnje knjižničara i studenata u projektu izdavanja studentskih časopisa prikazuje se proces osmišljavanja novih usluga, u kojem knjižničari, imajući u vidu potrebe korisnika, posebno studenata i nastavnika Filozofskog fakulteta u Zagrebu, doprinose kvaliteti cjelokupne ustanove.

Izlagač:
Ivana Majer, dipl. knjiž., Medicinski fakultet Sveučilište u Zagrebu
Sažetak

Kontinuirani razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija omogućio je pristup mnoštvu informacija te se od korisnika očekuje da zna pronaći relevantne informacije, kritički ih vrednuje te upotrijebi. Pomoć pri tome mogu biti bibliografske baze podataka i različiti sustavi za pretraživanje informacija.

PubMed je sustav za pretraživanje medicinskih informacija koji razvija i održava Nacionalni centar za biotehnološke informacije (National Center for Biotechnology Information, NCBI) pri Nacionalnoj medicinskoj knjižnici Sjedinjenih Američkih Država (National Library of Medicine, NLM). Njegova osnovna komponenta jest MEDLINE – bibliografska baza podataka koja sadrži referencije i sažetke iz više od 5600 časopisa objavljivanih u cijelom svijetu, i to iz područja biomedicine i zdravstva te povezanih disciplina. Osim krajnjih korisnika, kao što su liječnici i drugi zdravstveni radnici, kliničari, istraživači i dr., PubMedom se služe i medicinske knjižnice širom svijeta.

PubMed se tijekom 20 godina svojeg postojanja kontinuirano razvija. Značajna promjena u načinu pretraživanja informacija dogodila se uvođenjem novog algoritma za pretraživanje temeljenog na relevantnosti rezultata (tzv. Best Match). Sučelje je također detaljno izmijenjeno, i to uzimajući u obzir činjenicu da sve više korisnika pristupa PubMedu putem mobilnih uređaja. Kako bi se prikupila mišljenja korisnika sustava PubMed, a na osnovi kojih će se donijeti odluke o potencijalnim novim značajkama i alatima, u listopadu 2017. godine NLM je predstavio PubMed Labs. Riječ je o eksperimentalnom sustavu za pretraživanje informacija, koji je ujedno i najava nove verzije PubMeda (PubMed 2.0) čije je puštanje u produkciju planirano za prosinac 2018. godine.

Cilj je ovog izlaganja ukratko predstaviti sustav PubMed Labs i uputiti u recentna nastojanja NLM-a da PubMed prilagodi svojim korisnicima kako bi im omogućio što efektivnije pretraživanje i veću upotrebljivost sustava PubMed, i tako im osigurao kvalitetno korisničko iskustvo i zadovoljavanje njihovih informacijskih potreba.

Izlagač:
dr. sc. Marija Jović, Gradska knjižnica „Don Mihovil Pavlinović“ Imotski

Sažetak:

U radu se bavimo obrazovnom ulogom knjižnice, napose sveučilišne knjižnice s tim u vezi informacijske pismenosti, kompetencija i standarda u informacijskoj znanosti. Mikroračunala i njihova današnja primjena omogućavaju studentima da ih koriste u laboratorijima, predavaonicama i bibliotekama; programske podrške koje su tako razvijene da raznim tipovima računala (micros, picos or hand-held computers) omogućavaju jednostavnu integraciju s većim sistemima. U tom kontekstu biblioteke – kao institucije postaju jedan od niza dostupnih čvorišta u informacijskoj mreži. Nova organizacija nastave, koja zahtijeva od nastavnika i studenata da budu kompjuterski pismeni nalaže bibliotekama da osiguraju metode i tehnike za rukovanje, znalačkim sustavima, njihovim raznolikim pretraživanjima i sl. (video disk, npr.)

Izlagač:
izv. prof. dr. sc. Radovan Vrana, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sažetak: Objavljivanje podataka predstavlja praksu prema kojoj podaci postaju javno dostupni kako bi ih drugi ljudi mogli ponovno koristiti u skladu s podacima povezanim politikama i uz jamstvo kako će biti moguće pratiti slijed nastanka podataka putem njihovog podrijetla i atribucije (On research data publishing, 2017). S obzirom na različitost načina nastanka podataka znanstvenih istraživanja, politika, smjernica, pravila, standarda i zakona koji su vrijedili u trenutku njihovog nastanka, ne postoji jedinstveno rješenje objavljivanja podataka znanstvenih istraživanja. Prema Candela, Castelli, Manghi i Callaghan (On research data publishing, 2017), postoje dva glavna pravca razmišljanja o objavljivanju podataka znanstvenih istraživanja. Jedan pravac se odnosi na podatkovne časopise, čiji broj raste i repozitorije čiji je broj u svijetu već sada znatan. Međutim, navedeni načini objavljivanja podataka nastalih tijekom znanstvenih istraživanja nisu jedini, pa tako podaci znanstvenih istraživanja mogu biti objavljivani i u podatkovnim centrima, podatkovnim repozitorijima (uz sve ostale vrste repozitorija), mogu biti dodatak znanstvenih člancima u znanstvenim časopisima ali u posebnom časopisima koji objavljuju radove koji opisuju podatke (Publishing and sharing your research data).. Problem raznovrsnih načina objavljivanja podataka znanstvenih istraživanja stvara problem pristupa tim podacima. To je osobito važno u eri otvorenog pristupa jer pojedini izvori financiranja znanstvenih istraživanja (institucijski i van institucijski) očekuju povrat svojih ulaganja, između ostalog ponovnom upotrebom podataka znanstvenih istraživanja kada god je to moguće, a to je ostvarivo upravo uz pomoć otvorenog pristupa u sklopu kojega su autori podataka znanstvenih istraživanja citirani i priznaje im se autorstvo (Publishing and sharing your research data). Ovo izlaganje ima za cilj istaknuti niz načina za objavljivanje podataka znanstvenih istraživanja i pritom se kritički osvrnuti na njihove mogućnosti upravljanja podacima uz prikaz relevantnih primjera.

Izlagač:
dr. sc. Dijana Machala, knjižničarska savjetnica, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sažetak:

Izlaganje ima za cilj istaknuti pitanja metodološkog aspekta planiranja te uspostave portala data.nsk.hr – pametna knjižnica koji bi trebao omogućiti pristup otvorenim podatcima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Posljednjih godina vidljiv je povećani interes za osiguranje transparentnosti i otvorenosti poslovanja institucija javnog sektora, u koje se ubrajaju i baštinske ustanove. Knjižnice su vrlo brzo uvidjele prednosti objavljivanja otvorenih knjižničnih podataka, posebice povezanih otvorenih podataka. Premda su tehnologija i standardi u području semantičkog weba dobro razvijeni, vidljivo je kako opće prihvaćenog univerzalnog rješenja za objavu knjižničnih povezanih otvorenih podataka nema. Dizajniranje portala otvorenih knjižničnih podataka zahtijeva multidisciplinarni metodološki pristup: utvrđivanje pravnog aspekata ponovne uporabe podataka, segmenta zaštite osobnih podataka, pitanja mapiranja podataka, utvrđivanja tehnoloških preduvjeta i dr.

Portal data.nsk.hr – pametna knjižnica temelji se na primjeni Direktive 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora. Svi podatci dostupni na portalu otvorenih podataka trebali bi biti dostupni pod CC licencijom i slobodni za ponovnu uporabu. Portal je u razvojnoj fazi.

Izlagači:
Kristinka Lemaić, dipl. knjiž., Industrijska strojarska škola, Zagreb

Sanja Pavlović Šijatović, dipl. knjiž., Gimnazija Vukovar
Sažetak:

U sklopu CARNet-ovog pilot projekta “e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola” ostvarena je suradnja između Industrijske strojarske škole iz Zagreba i Gimnazije Vukovar koja je rezultirala nizom edukativnih aktivnosti među kojima je i izrada elektroničkih knjiga u aplikaciji Libar. Aplikacija Libar neizostavan je alat za primjenu u nastavi, a predstavlja online uslugu za izradu, objavu i korištenje digitalnog sadržaja primjenjivog u nastavi: od multimedijskih digitalnih dokumenata, prezentacija te e-knjiga u EPUB i PDF formatu. Prezentirat će se tri elektroničke knjige, od kojih je prva Sigurnost i zaštita zdravlja na radu, autorice Kristinke Lemaić, namijenjena učenicima svih dobih skupina. Knjiga sadrži informacije o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, a autorica ove elektroničke knjige osvojila je 3. mjesto u sklopu CARNetovog natjecanja „Pravi kaLibar za znanje 2017“.

Druga elektronička knjiga, Radionica BBC micro:bit, autorice Sanje Pavlović Šijanović, priručnik je namijenjen učenicima od 5. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole, kao i nastavnicima, koji kroz detaljno opisane primjere uporabe micro:bita učenicima omogućuje stjecanje znanja i vještina potrebnih za prelazak iz pasivne uloge korisnika digitalne tehnologije u aktivnu ulogu dizajnera i kreatora novih programskih rješenja, a nastavnicima pruža gotove scenarije primjenjive na nastavnim satima.

Treća elektronička knjiga, Mala riznica, prikazuje primjenu online aplikacija u edukativne svrhe, kod učenika za usvajanje, sistematizaciju i ponavljanje gradiva, a kod nastavnika za izradu multimedijalnih i dinamičnih nastavnih sadržaja primjenjivih u svim fazama nastavnog procesa.

Elektroničke knjige primjenjive su u nastavnom procesu jer ne poznaju prostorna i vremenska ograničanja, ekonomski i ekološki su prihvatljivije, sadržaji postaju interaktivniji i u potpunosti prate promjene čitateljskih navika upravo kroz promjenu forme medija. Imaju one i svojih nedostataka, ali kao nadopuna i osvježenje u nastavi, svakako postaju neizostavni čimbenik jer „Kada me priča prožme zaboravim na medij iz kojeg čitam“ Stephen King

Izlagači:
Tomica Vrbanc, viši knjižničar, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Sažetak:

U izlaganju će biti riječi o jednom rubnom entitetu u bibliografskom univerzumu, zajedničkom pseudonimu. Riječ je o pseudonimu koji najčešće ima oblik imena i prezimena, kojim se u svom stvaralačkom radu koristi dvije ili više osoba. Neki autori uočavaju ekspanziju korištenja zajedničkih pseudonima kod autora avangarde 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, makar je njihova upotreba poznata i ranije. U pozadini korištenja ovog oblika imena stoji ideja o propitivanju, ili čak raskidu sa zapadnjačkom filozofijom i njenim pojmovima o identitetu i individualnosti. U post-pariškim kataložnim pravilima, npr. Anglo-američkim kataložnim pravilima (AACR) i našem Pravilniku i priručniku za izradbu abecednih kataloga (PPIAK), ova vrsta pseudonima obrađuje se pod skupinom pravila koja se odnose na individualno autorstvo, vjerojatno pod utjecajem samog oblika imena koje upućuje na individualno autorstvo. Međutim, u kataložnoj praksi koju su opisali neki naši i strani autori uočava se problematičnost postupanja sa zajedničkim pseudonimima kao oblikom imena osobe, budući da je to u stvari primjer vrste autorstva koje je rubno, jer se nalazi negdje između pojmova individualnog i korporativnog autorstva. Međunarodni standardi i smjernice koje se razvijaju u okviru IFLA-e početkom ovog stoljeća potvrđuju dosadašnju praksu, i usvajanjem novog pojma „persona ili identitet“ utvrđuju da ga može ustanoviti ili prisvojiti pojedinac ili skupina. Ovaj novi pojam se koristi u Izjavi o međunarodnim kataložnim načelima iz 2003., koja to preuzima iz nacrta modela FRANAR (Functional requirements and numbering of authority records), kasnije preimenovan u model FRAD (Functional requirements of authority data) koji izlazi 2008. Tako rasprava o tome da li je zajednički pseudonim ime osobe ili nije traje sve do usuglašavanja bibliografskih modela i stvaranja IFLA Library Reference Model (LRM) 2017. godine. U ovom modelu, po novom nazivlju, zajednički pseudonim se definira kao nomen koji upućuje na instance entiteta kolektivni agent, a postupanje s njim definira se u poglavlju 5.5 o modeliranju bibliografskih entiteta. Time je desetljećima duga dilema razriješena, a tijekom rada na novom hrvatskom kataložnom pravilniku, koji se temelji na LRM modelu, ostaje još da se uputi na neka otvorena pitanja vezana uz postupanje s ovim bibliografskim entitetom.

Izlagač:
dr. sc. Dijana Machala, knjižničarska savjetnica, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Sažetak: Izlaganje donosi pregled aktivnosti Integriranog knjižničnog sustava te se izlaže plan aktivnosti za naredni period.

Izlagač:
Tanja Buzina, knjižničarska savjetnica, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sažetak:

Ujednačenom i standardiziranom primjenom formata MARC 21 za sve vrste zapisa u NSK bavi se Radna grupa za MARC 21. Rad se odvija u tri podgrupe : MARC 21 – Bibliografski podaci, MARC 21 – Autorizirani podaci, MARC 21 – Podaci o posjedovanju.

Primarni sadržaj rada je praćenje razvoja formata, usklađivanje primjene na razini NSK i ostalih knjižnica u zajedničkom knjižnično informacijskom sustavu, odluke o usvajanju i primjeni novih polja/potpolja, dogovori o promjenama dosadašnje prakse.

Rezultat praćenja formata i dogovora o primjeni zajednički su predlošci za katalogizaciju, priručnici za korištenje formata za pojedine vrste zapisa. MARC grupa surađuje s Povjerenstvom za knjižnični informacijski sustav. Usvojeni dogovori implementiraju se u sustav i vrijede za sve sudionike sustava.

Izlagači:
Ivan Miočić, dipl. knjiž., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Sažetak:

Izlaganje ima za cilj prikazati važnost kvalitete podataka u bibliografskim bazama, u kontekstu različitih načina uporabe podataka kao što su dijeljenje i preuzimanje podataka, izrada bibliografija, statističkih izvješća, aplikacija i ostalih srodnih proizvoda. Naglasak će biti stavljen na bibliografsku bazu podataka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te će biti riječi o važnosti unosa validnih bibliografskih podataka kao i o odnosu njihovih novih i prijašnjih praksa unosa. Shodno tome, raspravljat će se o uređivanju podataka te također i o održavanju njihove standardiziranosti.

Izlagač:
Jakob Sobota, sistemski analitičar, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sažetak:

Bibliografska baza Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu trenutno sadrži više od milijun bibliografskih zapisa. U svrhu interoperabilnosti baze s drugim sustavima kreiran je sustav za analizu podataka koji pronalazi odstupanja od formata MARC 21 i koji signalizira katalogizatorima zapise koje je potrebno doraditi. U ovom izlaganju se detaljno objašnjava sustav koji je u tu svrhu osmišljen i izveden u NSK. Opisan je dizajn procesa, struktura programa, uvjeti izvještavanja, sustav kodiranja grešaka i iskustva u korištenju sustava. NSK je time dobila snažan alat za povećanje kvalitete bibliografskih podataka ne samo u vlastitoj bazi nego i u bazama svih knjižnica koje preuzimaju bibliografske podatke.

Izlagač:
dr. sc. Lobel Machala, knjižničarski savjetnik, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sažetak: Radionica ima za cilj prikazati način korištenja MarcEdit programa u svrhu konverzije bibligorafskih zapisa iz različitih formata. Posebno će se prikazati moduli vezano uz mogućnosti izrade povezanih podataka.