Program

Stručni skup Knjižnični podaci: interoperabilnost, povezivanje i razmjena

2. godišnja otvorena konferencija korisnika Integriranog knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja

 


Program

Preliminarni raspored programa podložan je manjim izmjenama.

    1. Preuzmite preliminarni raspored programa u

.pdf formatu

    .
    1. Detaljne sažetke izlaganja pogledajte u

Knjizi sažetaka

    .

 

28.11.2017. PRVI DAN KONFERENCIJE[accordions]
[accordion title=”Registracija”] 8:30 – 10:00 Sudjelovanje na konferenciji je bez kotizacije.
Zbog ograničenog broja mjesta sudjelovanje je potrebno potvrditi putem sustava za Registraciju.
Mjesto: Predvorje NSK – registracijski ured[/accordion]
[accordion title=”KNJIŽNICE U KONTEKSTU DIGITALNE TRANSFORMACIJE”]Vrijeme trajanja: 10:00 – 11:30
Mjesto: Predvorje NSK
Moderator: dr. sc. Dijana Machala[one-fifth]10:00 – 10:15[/one-fifth][four-fifths last]Pozdravni govor predstavnika Sveučilišta u Zagrebu[/four-fifths]

      • [one-fifth]10:15 – 10:30[/one-fifth][four-fifths last]Pozdravni govor,

Jelena Glavić Perčin

      • , načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske[/four-fifths]
        [one-fifth]10:30 – 10:45[/one-fifth][four-fifths last]Pozdravni govor,

izv. prof. dr. sc. Ivana Franić

      • , pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja[/four-fifths]
        [one-fifth]10:45 – 11:00[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Skupni katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovaja Republike Hrvatske”]

Izlagač:

      • dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Sažetak:

      • Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je tijekom 2016. godine pokrenula izradu Skupnoga kataloga knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske (http://skupni.nsk.hr) temeljenog na aplikaciji otvorenoga koda VuFind. Cilj Skupnoga kataloga je omogućiti uslugu pronalaženja informacija (disovery service) o tiskanim i elektroničkim izvorima dostupnim u više od 45 knjižničnih kataloga sveučilišnih, visokoškolskih te specijalnih knjižnica u Republici Hrvatskoj, uključujući i fondom najbogatiji katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Skupni katalog sadrži metapodatke za više od 1 500 000 bibliografskih zapisa te pruža informacije o lokaciji pronađene jedinice knjižnične građe kao i podatak o njenoj dostupnosti te raspoloživosti primjeraka za posudbu u realnom vremenu.

Skupni katalog NSK

      • [/toggle][/four-fifths]
        [one-fifth]11:00 – 11:15[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”The future is now: discover your opportunity with Alma
      • “]

Izlagač:

      • Christian Motovsky, ExLibris

Abstract

      • : To meet the evolving needs of users in the rapidly changing research and learning environments, and to achieve greater efficiency in a time of economic pressure, libraries are increasingly looking for new paradigms to deliver improved and completely new services to users. By centralizing data services in a cloud environment, Alma supports flexible models for collaboration across the functional spectrum—from cooperative collection development to more seamless sharing of metadata and resources with peer libraries. In this new network environment, libraries can join forces to optimize technical support, purchasing power, collections, and staff knowledge and resources.
      • At the same time libraries has to unlock their potential by providing users with a universal solution for finding and obtaining the full spectrum of library materials – print, electronic, and digital – regardless of format and location. Summon and Primo, the discovery systems from Ex Libris integrates with existing library environments and can be used with a range of back-end software products – from Ex Libris and other library system vendors- including integrated library systems (ILS), digital repositories, and searchable remote sources. By separating the user interface and the back-end system infrastructure, Summon and Primo optimizes discovery and delivery across all institutional resources – providing libraries with a solution that leverages existing library applications and minimizes total cost of ownership.

The Future is Now – Discover Your Opportunities with Alma

      • [/toggle][/four-fifths]
        [one-fifth]11:15 – 11:30[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Opća uredba o zaštiti podataka – Opći prikaz”]

Izlagač:

      • g. Marko Trošelj, Agencija za zaštitu osobnih podataka

Sažetak:

      • Tehnološkim razvojem i novim načinima obrade osobnih podataka, postalo je nužno donošenje novog instrumenta koji će osigurati zaštitu prava i temeljnih sloboda pojedinaca u vezi s obradom njihovih osobnih podataka. Što se tiče novog instrumenta, riječ je o Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka – Opća uredba o zaštiti podataka, koja će se izravno primjenjivati u Republici Hrvatskoj (i svim državama članicama) od 25. svibnja 2018. godine.
      • Općom uredbom osigurava se ujednačeno i jednoobrazno postupanje nadzornih tijela za zaštitu osobnih podataka, što će imati za posljedicu jednostavniju i jednaku zaštitu prava svih pojedinaca u Europskoj uniji. Uredbom se uvode nove i pojednostavljuju se neke već postojeće definicije, određuju biometrijski i genetski podaci, preciznije opisuju postojeći pojmovi, jačaju prava ispitanika te se smanjuju i pojednostavljuju pojedine administrativne obveze voditelja zbirke osobnih podataka. Također, pojačavaju se nadzorne ovlasti Agencije za zaštitu osobnih podataka, te mogućnost izricanja kazni od strane tijela za zaštitu osobnih podataka. Što se tiče građana/ispitanika valja istaknuti pojedina njihova prava kao što su: transparentnost, pristup podacima, pravo na ispravak, brisanje (“pravo na zaborav“), pravo na ograničenje obrade, pravo na prenosivost, pravo na prigovor te pravo usprotiviti se donošenju automatiziranih pojedinačnih odluka.
      • Za razliku od trenutno važećeg hrvatskog zakonodavstva, Opća uredba o zaštiti podataka ima pristup kojim se želi poboljšati efektivnost zaštite podataka na način da se posebno nadziru rizične obrade, a važna karika u tom segmentu je službenik za zaštitu osobnih podataka.

Opća uredba o zaštiti podataka – Opći prikaz

      • [/toggle][/four-fifths]

[/accordion]
[accordion title=”Pauza”] 11:30 – 12:00 Pauza za kavu. [/accordion]
[accordion title=”INTEROPERABILNOST PODATAKA, SUSTAVA I PROCESA”] Vrijeme trajanja: 12:00 – 13:00
Mjesto: Predvorje NSK
Moderatori: Tanja Buzina, prof., dr. sc. Tamara Krajna, dr. sc. Lobel Machala

      • [one-fifth]12:00 – 12:15[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Otvoreni povezani podaci i knjižnični integrirani sustavi”]

Izlagači:

      • dr. sc. Boris Bosančić, Filozofski fakultet Osijek,
      • dr. sc. Boris Badurina, Filozofski fakultet Osijek
      • Kluk Giunio, Knjižnice grada Zagreba

Sažetak

      • : Razvoj podatkovnih i inih standarda u mrežnom okruženju 2000-ih rezultirao je razvojem koncepta otvorenih povezanih podataka (engl. linked data). Mehanizam uspostave otvorenih povezanih podataka prema mnogima, uključujući tu i idejnog začetnika semantičkog weba Tim Berners-Leeja, predstavlja prvu uspješnu primjenu tehnologija semantičkog weba u praktičnom smislu. Izlaganje propituje načine implementacije tehnologija otvorenih povezanih podataka odnosno semantičkog weba u okviru knjižničnih integriranih sustava. Nakon kraćih osvrta na tehnologije semantičkog weba – URI/IRI (Uniform Resource Identifier / Internationalized Resource Identifier), RDF (Resource Description Framework), RDF Schemu, OWL (Web Ontology Language), SKOS (Simple Knowledge Organization System) i SPARQL (SPARQL Protocol and RDF Query Language) – u izlaganju se pažnja posvećuje načinima njihove implementacije u okviru knjižničnih integriranih sustava. Poseban naglasak, pritom, stavljen je na implementaciju otvorenih povezanih (meta)podataka u okviru najeksponiranijeg modula knjižničnog integriranog sustava – knjižničnog kataloga. Prednosti implementacije tehnologija semantičkog weba u okviru knjižničnih integriranih sustava neupitne su; osim podatkovne i semantičke interoperabilnosti, implementacije postojanih identifikatora, ponovne uporabe knjižničnih podataka i sl. možda najveća beneficija ogleda se u mogućnosti provedbe semantičkog pretraživanja, kako na razini knjižničnog kataloga, tako i na razini kompletnog knjižničnog integriranog sustava, a što uključuje izgradnju odgovarajuće pripadne računalne ontologije.

Otvoreni povezani podaci i knjižnični integrirani sustav

      • [/toggle][/four-fifths]

          • [one-fifth]12:15 – 12:30[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Skupni katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice i knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske: problemska pitanja interoperabilnosti”]

Izlagači:

          • dr. sc. Dijana Machala, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
          • Marko Orešković, dipl. inf., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sažetak

          • : Na primjeru uspostave nacionalnog skupnog kataloga visokoškolskih i znanstvenih knjižnica u Republici Hrvatskoj prikazat će se složeni model izgradnje informacijskog sustava u kontekstu ispunjenja zahtjeva za postizanje podatkovne, procesne, semantičke i tehničke interoperabilnosti između elementa različitih ishodišnih integriranih sustava. Interoperabilnost odavno više nije tek tehničko pitanje, a viševrsne probleme interoperabilnosti nastoje riješiti nacionalni, područni ili tehnički okviri za interoperabilnost (Europski okvir za interoperabilnost, SCHOLIX, IIIF). U okviru dizajniranja novo uspostavljenog informacijskog sustava za pretraživanje i pronalaženje informacija pitanje interoperabilnosti bilo je potrebno definirati na više razina, uključujući organizacijsku razinu, semantičku razinu te tehničku razinu. Sudjelovanje u procesu uspostave skupnog kataloga temeljenog na zahtjevima interoperabilnosti dubinski utječe na sve sudionike koji su iz tradicionalnih knjižničnih poslovanja krenuli put k digitalnoj transformaciji, sagledavajući vrijednost svojih knjižničnih podataka kao nove društvene digitalne vrijednosti.

Skupni katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice i knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske: problemska pitanja interoperabilnosti

          • [/toggle][/four-fifths]
            [one-fifth]12:30 – 12:45[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Pravilnik za opis i pristup građi u arhivima, knjižnicama i muzejima: prema semantičkoj interoperabilnosti u baštinskim zajednicama”]

Izlagač:

          • dr. sc. Ana Vukadin, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sažetak

          • : U izlaganju se predstavlja rad na novom pravilniku za katalogizaciju koji je namijenjen uporabi u arhivima, knjižnicama i muzejima. Pravilnik je namijenjen različitim ustanovama bez obzira na stupanj informatizacije, ali posebno uzima u obzir mogućnosti integracije, dijeljenja i ponovne uporabe podataka u web aplikacijama koje se temelje na standardima povezanih podataka. Integracija pravila, koja se temelji na konceptualnim modelima IFLA LRM, CIDOC CRM i RIC te međunarodnim standardima za opis baštinske građe, trebala bi omogućiti jednoznačnu identifikaciju jedinica građe i semantičku interoperabilnost shema i formata podataka korištenih u baštinskim ustanovama, uz istodobno očuvanje specifičnog konteksta koji je karakterističan za pojedine vrste građe, zbirki ili ustanova.

Pravilnik za opis i pristup građi u arhivima, knjižnicama i muzejima: prema semantičkoj interoperabilnosti u baštinskim zajednicama

          • [/toggle][/four-fifths]
            [one-fifth]12:45 – 13:00[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Analiza integracije knjižničnih podataka na primjeru discovery sustava “]

Izlagač:

          • Senka Tomljanović, Sveučilišna knjižnica Rijeka

Sažetak

          • : Sve više knjižnica u svijetu, za pretraživanje svojih knjižničnih kataloga, najčešće strukturiranih u MARC formatima, koristi discovery sustave, tj. tražilice koje omogućuju intuitivno pretraživanje knjižničnih izvora po uzoru na internetske tražilice, za razliku od pretraživanja klasičnog OPAC-a strukturiranog po unaprijed definiranim kriterijima (autor, naslov, predmetna odrednica itd.). Glavni razlog uvođenja discovery sustava jest njihova bolja prilagođenost korisničkim potrebama u odnosu na tradicionalne knjižnične OPAC-e čije pretraživanje, da bi bilo učinkovito, zahtjeva posebnu educiranost korisnika. Ostaje pitanje u kojoj mjeri pretraživanje putem discovery servisa, za razliku od onog klasičnih tražilica, omogućuje točno i potpuno dohvaćanje podataka iz bibliografskih i normativnih opisa knjižničnih kataloga, što je važno knjižničnom osoblju radi bibliografske kontrole i izrade različitih bibliometrijskih izvještaja. U izlaganju će se prikazati rezultati ciljanih pretraživanja knjižničnog kataloga putem discovery sustava, po pojedinim elementima bibliografskog i normativnog opisa zapisa izvorno učinjenih u UNIMARC formatu, koji će se uspoređivati s rezultatima istih pretraživanja putem tradicionalnih OPAC-a.

Analiza integracije knjižničnih podataka na primjeru discovery sustava

          • [/toggle][/four-fifths]

[/accordion]
[accordion title=”Pauza”] 13:00 – 13:30 Pauza za ručak. [/accordion]
[accordion title=”KNJIŽNIČNO POSLOVANJE U DIGITALNOM OKRUŽENJU”]Vrijeme trajanja: 13:30 – 14:45
Mjesto: Predvorje NSK
Moderatori: Marijana Glavica, Irena Kranjec, Marko Tucaković

          • [one-fifth]13:30 – 13:45[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Katalog Knjižnica grada Zagreba: interoperabilnost, povezivanje i razmjena”]

Izlagači:

          • Rajka Gjurković-Govorčin, Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Božidara Adžije
          • Ivan Jelić, Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Božidara Adžije
          • Hana Marčetić, Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Sesvete
          • Željka Caterina Čaldarević, Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Božidara Adžije

Sažetak

          • : Cilj je izlaganja predstaviti stanje i mogućnosti razvoja skupnoga kataloga Knjižnica grada Zagreba. Od proljeća 2013., kada je objavljen, katalog.kgz.hr razvija i uvodi digitalne usluge i oslanja se na povratne informacije korisnika u testiranju novih alata. Godine 2017. bilježi i do 5.200 posjeta na dan. U kontekstu bogate kataložne tradicije pruža pouzdano pronalaženje, jednostavan je i štedi vrijeme. Katalog predstavlja realizaciju sustava interoperabilnosti za uspostavu korisnički usmjerene usluge, od kojih je jedna pronalaženje. Pokazat će se i kretanja u razvoju upravljanja podacima za posudbu i pristup građi u digitalnom obliku, ukazati da katalog otvara svoje kataložne podatke drugim okruženjima na korištenje, bilježi prve rezultate povezivanja u objedinjenom pronalaženju podataka skupnog kataloga i otvorenih podataka s pristupom cjelovitom sadržaju znanstvenih i stručnih radova, u jedinstvenom sučelju bez posredničkog sustava i nerazmještenog pretraživanja. Izlaganje će predstaviti rezultate i naznačiti smjernice razvoja kataloga Knjižnica grada Zagreba.

Katalog Knjižnica grada Zagreba: interoperabilnost, povezivanje i razmjena

          • [/toggle][/four-fifths]
            [one-fifth]14:15 – 14:30[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Izvori i alati za bibliografiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu”]

Izlagači:

          • Marijana Glavica, Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
          • Dobrica Pavlinušić, Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Sažetak

          • : Knjižnice u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina aktivno se bave prikupljanjem i analizom podataka o znanstvenoj produktivnosti potrebnih za vrednovanja koja provode Agencija za znanost i visoko obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Od ove godine takve podatke treba isporučiti i Državnom zavodu za statistiku. Bibliografija zaposlenika ustanove je temelj za isporuku podataka o znanstvenoj produktivnosti. U Hrvatskoj trenutno postoje dvije velike bibliografije: Hrvatska nacionalna bibliografija koju izrađuje Nacionalna i sveučilišna knjižnica i CROSBI – Hrvatska znanstvena bibliografija koju održava Institut Ruđer Bošković. Niti jedan izvor ne sadrži sve potrebne podatke i ne omogućava prikaz podataka prema različitim evaluacijskim kriterijima, a podaci u CROSBI nisu uvijek pouzdani i točni. Filozofski fakultet u Zagrebu (FFZG) godišnje proizvodi više od 1100 znanstvenih i stručnih radova u različitim vrstama publikacija te još nekoliko stotina izlaganja na skupovima i ostalim radovima. Radovi su objavljeni u raznorodnim znanstvenim područjima društvenih znanosti i humanistike. U takvoj situaciji, podatke iz postojećih izvora potrebno je lokalno nadopuniti i prirediti za izradu potrebnih izvještaja. U Knjižnici FFZG-a se u tu svrhu izrađuju lokalni bibliografski zapisi, pri čemu se podaci preuzimaju iz postojećih izvora, a u lokalnu bazu zapisuju se i identifikatori zapisa iz originalnih izvora, te DOI oznake, URI, WoS i Scopus identifikatori, ukoliko postoje. Podaci se nadopunjavaju i ispravljaju gdje je potrebno, te se svrstavaju u jedinstvene bibliografske kategorije koje opisuju vrste publikacija i podjelu na znanstvene i stručne radove. Format zapisa u lokalnoj bazi je MARC 21, a zapisi su izrađeni u bazi knjižničnog softvera Koha i vidljivi su u knjižničnom katalogu. U ovome izlaganju opisat ćemo kako smo dizajnirali sustav s ciljem učinkovite izrade bibliografije FFZG-a i izvještaja koje treba isporučiti, prikazat ćemo softverske alate koje koristimo i identificirati izvore s kojima trebamo razmjenjivati podatke. Želimo potaknuti raspravu o idejama za budući međuzavisan razvoj sustava za bibliografije i alata za analizu podataka.

Izvori i alati za bibliografiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu

          • [/toggle][/four-fifths]
            [one-fifth]14:30 – 14:45[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Uloga sistemskog knjižničara u visokoškolskoj knjižnici”]

Izlagači:

          • Jelena Bolkovac, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilište u Zagrebu
          • Goran Zec, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilište u Zagrebu
          • Tamara Krajna, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilište u Zagrebu

Sažetak

          • : Zahtjevi akademske zajednice prema visokoškolskim knjižnicama rasli su u skladu s razvojem informacijske tehnologije. Pomoć pri pretraživanju baza podataka, osnivanje i izrada institucijskog repozitorija, njegovo održavanje i arhiviranje, izrada web stranica knjižnice i njihovo održavanje, prisutnost na socijalnim medijima postali su svakodnevica u visokoškolskim knjižnicama. Ovo izlaganje ima kao cilj dati uvid u vještine koje sistemski knjižničari trebaju posjedovati. S obzirom na to da je uloga sistemskog knjižničara široka i fluidna stavlja se naglasak na ostvarivanje suradnje sa IT odjelom visokoškolske ustanove. Visokoškolske knjižnice u Hrvatskoj najčešće ili nemaju sistemskog knjižničara ili on nije prošao edukaciju za sve vidove korištenja informacijske tehnologije potrebne za poslovanje knjižnice te je dobra suradnja s IT odjelom ključna. Sistemski knjižničar u tom slučaju ima ulogu mosta između IT odjela i knjižnice tako da će se dati uvid i u osobne vještine (soft skills) potrebne za ostvarivanje te uloge. Najveći naglasak je na cjeloživotnom učenju sistemskog knjižničara i njegovoj spremnosti na učenje te fleksibilnosti i sposobnosti kvalitetne komunikacije kako s kolegama tako i s korisnicima. Cilj rada svakog knjižničara, pa tako i sistemskog, pružanje je kvalitetne usluge krajnjem korisniku.

Uloga sistemskog knjižničara u visokoškolskoj knjižnici

          • [/toggle][/four-fifths]

[/accordion][/accordions]

29.11.2017. DRUGI DAN KONFERENCIJE

[accordions]
[accordion title=”RAZVOJ I PRIMJENA STANDARDA I PRAVILNIKA”]Vrijeme: 10:00 – 11:00
Mjesto: Seminarska dvorana na polukatu NSK
Moderatori: dr. sc. Tinka Katić, dr. sc. Helena Markulin

          • [one-fifth]10:00 – 10:15[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Identifikacija entiteta WEMI u formatu MARC 21″]

Izlagač:

          • Tanja Buzina, prof., Nacionalna i sveučilišna knjžnica u Zagrebu

Sažetak

          • : U izradi je novi Pravilnik za opis i pristup građi u arhivima, knjižnicama i muzejima. Elementi podataka temeljit će se na modelu entitet-odnos prihvaćenim kao IFLA Library Reference Model (IFLA LRM). Definiran je s tri osnovna elementa: entiteti – elementi koji predstavljaju središte interesa korisnika knjižničnih informacijskih sustava, atributi – podaci koji pobliže opisuju određeni entitet, odnosi – veze između entiteta. Izlaganje se zadržava na entitetima Djelo – Izraz – Pojavni oblik – Primjerak (WEMI : Work – Expression – Manifestation – Item) i mogućnostima formata MARC 21 za njihovu identifikaciju.

Identifikacija entiteta WEMI u formatu MARC 21

          • [/toggle][/four-fifths]
            [one-fifth]10:15 – 10:30[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Odabir usvojenih oblika imena osoba u globalnom okruženju”]

Izlagač:

          • Elia Ekinović Micak, prof., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sažetak

          • : Novi hrvatski nacionalni pravilnik za katalogizaciju predviđa pravila koja će se temeljiti na nacionalnoj kataložnoj tradiciji i praksi te usklađivanje s novim međunarodnim kataložnim načelima, standardima i konceptualnim modelima koji su proizašli iz novoga globalnog konteksta. Cilj je ovog izlaganja prikazati moguće promjene u pravilima koje se odnose na odabir usvojenog oblika imena osoba u globalnom okruženju semantičkog weba. Osim tehnoloških, promjene obuhvaćaju i promjene u očekivanju korisnika i promjene u pristupu identifikaciji osobe koji se treba temeljiti na opisu kojim se predstavlja entitet sam, u skladu s primjenom modela LRM i Međunarodnih kataložnih načela. Pokušat će se iznijeti prijedlozi na koji način uklopiti nacionalna pravila u globalno okruženje; kako postupati s usvojenim oblicima imena hrvatskih autora s obzirom na izvore podataka, odabir usvojenog oblika imena (pravo ime osobe, pseudonim, inicijali ili neki drugi znak), načine bilježenja, dodatna obilježja itd. U sklopu toga pokazat će se hrvatski autori u kontekstu VIAF-a i drugih nacionalnih knjižnica i baza podataka. Prikazat će se i moguće promjene u odabiru usvojenog oblika imena stranih autora: treba li na strane autore primjenjivati ista pravila kao i za hrvatske ili njihova imena treba preuzimati iz nacionalnih kataloga i baza u kojima su već normirani i jedinstveno identificirani; treba li, u skladu sa svjetskom praksom, stare oblike imena stranih autora osuvremenjivati i prilagođavati hrvatskom jeziku i ostalim tiskanim i online izvorima podataka na hrvatskom jeziku (udžbenici, enciklopedije, leksikoni); koje transliteracijske sheme koristiti za bilježenje stranih imena koja nisu na latiničnom pismu (kinesko, hebrejsko, arapsko itd.); problem transliteracije imena zabilježenih nacionalnim ćiriličnim pismima (hrvatski uobičajeni oblik za poznata imena, transliteracija prema hrvatskom pravopisu ili preuzimanje transliteracijskih shema zemalja koje se služe ćiriličnim pismom).

Odabir usvojenih oblika imena osoba u globalnom okruženju

          • [/toggle][/four-fifths]
            [one-fifth]10:30 – 10:45[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Korporativna tijela u novom kataložnom pravilniku”]

Izlagač:

          • Petra Pancirov, prof., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sažetak

          • : Cilj je izlaganja prikazati važnost potrebe za izradom novoga nacionalnog pravilnika za katalogizaciju nastale u posljednjih nekoliko desetljeća. Devedesete godine prošloga stoljeća obilježava početak ubrzanog razvoja komunikacijskih i informacijskih tehnologija. Sve navedeno mijenja očekivanja korisnika vezana uz pretraživanje i pronalaženje informacija i, na kraju, samo njihovo korištenje. S tim u vezi, knjižničarstvo kao profesija mora biti spremno na sve izazove koje mu nameće novo doba kao i na potrebu za informacijskom pismenošću kao neophodnom vještinom u procesu cjeloživotnoga učenja. Ideja izrade novoga nacionalnog pravilnika za katalogizaciju formalno je objavljena 2013. godine kada je Upravni odbor za izradu nacionalnog pravilnika za katalogizaciju, podržao projektni prijedlog i odredio Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu kao nositelja projekta u čijoj će provedbi aktivno sudjelovati predstavnici svih suradnih ustanova. U izlaganju će biti riječi o korporativnim tijelima u užem smislu, a nastojat će se opisati komparativnom analizom PPIAK-a i novoga nacionalnog pravilnika za katalogizaciju. Prikazat će se konkretni primjeri iz prakse te će se opisati samo neke od promjena obzirom na dosadašnji pravilnik (npr. prijedlog načina bilježenja mjesta u usvojenom obliku imena korporativnoga tijela u užem smislu; postupanje s imenom korporativnoga tijela čiji se oblik na jedinici građe javlja pisan starim pravopisom; prijedlog pravila vezan uz način bilježenja usvojenih i neusvojenih (varijantnih) oblika imena za međunarodna korporativna tijela; prijedlog za korištenje kratica u imenima korporativnoga tijela i sl.).

Korporativna tijela u novom kataložnom pravilniku

          • [/toggle][/four-fifths]
            [one-fifth]10:45 – 11:00[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Može li se postići nadzor nad primjenom UDK?”]

Izlagač:

          • Lidija Jurić Vukadin, prof., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sažetak

          • : U izlaganju se predstavlja baza usvojenih nadziranih UDK oznaka u NSK. Opisuju se preduvjeti za izgradnju baze, osnovne funkcije i sadržaj baze, korisnički i urednički dijelovi, kao i parametri pretraživanja.
          • Objašnjavaju se temeljne razlike između baze, skraćenog tiskanog izdanja i potpunog mrežnog izdanja UDK. Također se objašnjava što je tzv. web podatak i koja bi bila njegova funkcija u pretraživanju klasificiranih sadržaja na mreži. Zaključno se razmatra može li i kako baza postati alat za nadzor nad UDK kojim se služe i druge knjižnice u sustavu.

Može li se postići nadzor nad primjenom UDK?

          • [/toggle][/four-fifths]

[/accordion]
[accordion title=”INTEGRIRANI KNJIŽNIČNI SUSTAV: KONFERENCIJA KORISNIKA”]Vrijeme: 10:00 – 11:30
Mjesto: Elektronička učionica na polukatu NSK
Moderatori: dr. sc. Dijana Machala, Marko Orešković, dipl. inf.

          • [one-fifth]10:00 – 10:15[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Kvantitativni i kvalitativni pokazatelji Integriranog knjižničnog sustava”]

Izlagač:

          • dr. sc. Dijana Machala, Nacionalna i sveučilišna knjžnica u Zagrebu

Sažetak

          • : Izlaganje donosi pregled rezultata kvalitativne i kvantitativne analize podataka o Integriranom knjižničnom sustavu Nacionalne i sveučilišne knjžnice u Zagrebu te knjižnica iz sustava znanosti i viskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Kvantitativni i kvalitativni pokazatelji Integriranog knjižničnog sustava

          • [/toggle][/four-fifths]
            [one-fifth]10:15 – 10:30[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Kvalitativna analiza semantičke interoperabilnosti zapisa o primjercima: uloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice”]

Izlagači:

          • dr. sc. Vesna Golubović, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
          • Mario Krajna, ključni knjižničar, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
          • Jakob Sobota, sistemski analitičar, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sažetak

          • : Uspješna strategija upravljanja informacijama zahtijeva kvalitetne i interoperabilne podatke pri čemu su od ključne važnosti primjena standarda i pravilnika za izradu podataka te sustavni redakcijski nadzor nad kvalitetom podataka. Kako bi se izbjeglo neproduktivno fragmentiranje te multipliciranje istovjetnih postupaka na izradi knjižničnih podataka, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu se od 2016. godine svakodnevno provodi sustavni redakcijski nadzor nad izradom podataka i njihovom kvalitetom (Machala, 2016). Temeljni alat za provedbu sustavnog redakcijskog nadzora je SQL (Structured Query Language) skripta koja generira izvješća praćenja odstupanja od minimalne razine kvalitete, odnosno semantičke interoperabilnosti zapisa o primjercima. Najčešća odstupanja nalaze se u netočnom crtičnom kodu, statusu primjerka, inventarnom broju, re-inventarnom broju, cijeni i sl. Dosljedno korištenje standarda te efikasna analiza kvalitete zapisa osigurava svrsishodnost temeljnih procesa izrade, dijeljenja te trajne pohrane i zaštite knjižničnih podataka.

Kvalitativna analiza semantičke interoperabilnosti zapisa o primjercima: uloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice

          • [/toggle][/four-fifths]
            [one-fifth]10:30 – 11:00[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Preuzimanje bibliografskih zapisa iz distribuiranih kataloga (radionica)”]

Izlagači:

          • Vesna Mravunac, prof., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
          • dr. sc. Lobel Machala, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sažetak

          • : Svrha rada je upoznavanje s procesom preuzimanja zapisa iz drugih bibliografskih baza (copy cataloguing). U cilju ubrzavanja, olakšavanja i smanjenja troškova procesa katalogizacije opisat će se metoda pronalaska i uvoza bibliografskih zapisa iz drugih baza u lokalnu bibliografsku bazu. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zajedno sa knjižnicama iz sustava visokoškolskih i znanstvenih knjižnica u Republici Hrvatskoj koristi integrirani knjižnični sustav Aleph. Taj sustav omogućava niz funkcionalnosti, među kojima se ističe mogućnost razmjene bibliografskih zapisa između članica samog sustava te uvoz bibliografskih zapisa putem Z39.50 protokola iz raznih bibliografskih baza. Trenutno je omogućen pristup bazama: Library of Congress, Libraries of Oxford, Librares of University of Albany, PICA katalog (Project for Integrated Catalogue Automation) i bazi Nacionalne knjižnice Češke Republike. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao bibliografsko središte koje izrađuje najpotpunije zapise trebala bi biti izvor od kojeg će se zapisi preuzimati kako za potrebe kataloga hrvatskih knjižnica tako i za kataloge svjetskih knjižnica. U tom kontekstu bitno je definirati zahtjeve za nacionalnu te za minimalnu razinu bibliografskog opisa, ali pokušati dati odgovore do koje mjere bi se zapisi trebali mijenjati i prilagođavati prije njihove inkorporacije u lokalnu bibliografsku bazu.

Preuzimanje bibliografskih zapisa iz distribuiranih kataloga (radionica)

          • [/toggle][/four-fifths]
            [one-fifth]11:00 – 11:30[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Upotreba MARC 21 i lokalnih polja za povezivanje (radionica)”]

Izlagač:

          • Ivan Miočić, magistar bibliotekarstva, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sažetak

          • : Radionica ima za cilj pružiti polaznicima teorijski i praktični pregled korištenja polja za povezivanje bibliografskih zapisa formata MARC 21 (76X-78X) te polja LKR programa Aleph. U kontekstu sustavnog načina rada u Integriranom knjižničnom sustavu Nacionalne i sveučilišne knjižnice i knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske govorit će se o upotrebi navedenih polja pri izvornoj katalogizaciji u bibliografskoj bazi ZAG01 te će se dati osvrt na značajke tih polja pri preuzimanju zapisa iz bibliografske baze NSK01 u bazu ZAG01. Radionica je namijenjena svim sastavnicama integriranog knjižničnog sustava.

Upotreba MARC 21 i lokalnih polja za povezivanje (radionica)

          • [/toggle][/four-fifths]

[/accordion]
[accordion title=”Pauza uz postere i kavu”]Vrijeme: 11:30 – 12:00
Posteri:
Orešković, Marko. Start-up paket Integriranog knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske
Galić Bešker, Irena. Specifičnosti bibliografskog opisa stare omeđene građe prema ISBD-u i formatu MARC 21
Machala, Dijana. Sistemsko knjižničarstvo: hype ili nužnost.
Pšenica, Filip. Rezultati pokretanja servisa za slanje podsjetnika u modulu Cirkulacije
Perić, Sandra et al. Istraživanje prikladnosti bibliografskih podataka iz elektroničkih časopisa za obradu u Hrvatskoj nacionalnoj bibliografiji – Niz B
Rendulić, A., Prlić, M., Tatalović, G., Machala, L. Interoperabilnost podataka iz obrasca Zahtjeva za izradom CIP zapisa i podataka iz bibliografskog zapisa u formatu MARC 21[/accordion]
[accordion title=”METAPODACI U KONTEKSTU”]Vrijeme: 12:00 – 13:00
Mjesto: Seminarska dvorana na polukatu NSK
Moderatori: dr. sc. Tamara Krajna, dr. sc. Vesna Golubović, mr. sc. Tomislav Murati

          • [one-fifth]12:00 – 12:15[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Sanjaju li knjižničari strojno razumljive bibliografske zapise? MeSH na putu prema povezanim podacima”]

Izlagač:

          • Ivana Majer, dipl. knjižničarka, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Središnja medicinska knjižnica

Sažetak

          • : Semantički web može se definirati kao nadgradnja postojećeg Weba u kojem se informacijama dodjeljuje značenje. Pojednostavljeno rečeno, one tada više nisu samo strojno čitljive nego postaju i strojno razumljive. Središnji pojam semantičkog weba jesu povezani podaci (engl. Linked Data) čiji koncept počiva ponajprije na tehnologijama kao što su Resource Description Framework (RDF) i Uniform Resource Identifier (URI). Knjižnice prihvaćaju ove promjene i eksperimentiraju s ovim tehnologijama, a njihova je prednost posjedovanje znanja o strukturiranju podataka, njihovoj razmjeni pa i interoperabilnosti. Normativni podaci i sustavi predmetnih odrednica imat će veliku ulogu u usvajanju ovog koncepta u knjižnicama. Tezaurus Medical Subject Headings (MeSH) kontrolirani je rječnik koji se koristi za predmetnu obradu, indeksiranje i pretraživanje publikacija iz područja biomedicine i zdravstva, a razvija ga Nacionalna medicinska knjižnica Sjedinjenih Američkih Država (National Library of Medicine – NLM). MeSH je široko prihvaćen tezaurus, preveden na mnoge jezike, a jedan od njih jest i hrvatski jezik na čemu kontinuirano radi Središnja medicinska knjižnica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prateći trendove u razvoju semantičkog weba tijekom posljednjih petnaestak godina, NLM se odlučio priključiti razvijanju skupova podataka i izraditi službenu verziju tezaurusa MeSH u obliku povezanih podataka koristeći model RDF. Inicijalna beta verzija MeSH RDF-a objavljena je u studenome 2014., a u rujnu 2017. godine pušten je u produkciju. Cilj ovog izlaganja jest ukratko prikazati recentna nastojanja NLM-a da svoje bibliografske podatke pripremi za konačno prebacivanje u okruženje povezanih podataka. Poseban će naglasak pritom biti na dodavanju URI-ja, dostupnih iz MeSH RDF-a, u kataložne zapise NLM-ova kataloga (u MARC polja 650, 651 i 655) provedenom tijekom srpnja 2017. godine.

Sanjaju li knjižničari strojno razumljive bibliografske zapise? MeSH na putu prema povezanim podacima

          • [/toggle][/four-fifths]
            [one-fifth]12:15 – 12:30[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Semantička interoperabilnost zapisa ocjenskih radova u Dabru”]

Izlagači:

          • Ljiljana Jertec, dipl. knjiž., Sveučilišni računski centar (Srce)
          • Karolina Holub, prof., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sažetak

          • : U Republici Hrvatskoj zakonska je obaveza (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, srpanj 2013.) potaknula visoka učilišta da aktivnije započnu s radom na prihvatu i trajnoj pohrani ocjenskih radova u digitalnom obliku. Ovom zakonskom obavezom pred visoka su učilišta postavljeni organizacijski, pravni, tehnološki i financijski izazovi. Kao odgovor na dio tih izazova, u Sveučilišnom računskom centru (Srce) uspostavljen je sustav digitalnih akademskih arhiva i repozitorija (Dabar), koji je omogućio pohranu i upravljanje ocjenskim radovima u digitalnom obliku. U okviru Dabra, a u nadležnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u srpnju 2015. godine uspostavljen je Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova (ZIR) koji okuplja metapodatke svih završnih i diplomskih radova u digitalnom obliku. U prosincu iste godine počeo je s radom Nacionalni repozitorij disertacija i znanstvenih magistarskih radova (DR) okuplja metapodatke disertacija u digitalnom obliku. Radni proces pohranjivanja radova u repozitorije u Dabru baziran je na automatiziranom preuzimanju velikog broja podataka iz različitih sustava kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri olakšao i ubrzao unos, osigurala točnost te smanjila redundantnost podataka. Za opis radova koristi se Dublin Core osnovni set elemenata te detaljnija, hijerarhijski organizirana metapodatkovna shema MODS koja se sastoji od elemenata, podelemenata i atributa koji ih dodatno opisuju. Kako bi se zapisi ocjenskih radova uspješno razmjenjivali s drugim sustavima svaki zapis dostupan je putem OAI-PMH sučelja pojedinog repozitorija u Dabru. U radu će se prikazati primjeri izrade metapodatkovnog zapisa pomoću podataka iz drugih sustava poput AAI@EduHr, Informacijskog sustava visokih učilišta (ISVU), Upisnika studijskih programa MZO, te primjeri razmjene s drugim sustavima poput DART-a i OpenDOAR-a.

Semantička interoperabilnost zapisa ocjenskih radova u Dabru

          • [/toggle][/four-fifths]
            [one-fifth]12:30 – 12:45[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Metapodaci u mrežnoj prodaji knjiga”]

Izlagači:

          • Jelena Paurić, prof., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
          • Marija Prlić, prof., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sažetak

          • : Aktivnosti u online svijetu nakladnici osiguravaju preko vlastitih mrežnih stranica. Na taj način osiguravaju informiranje krajnjeg čitatelja o dostupnim knjigama te ujedno služe kao online knjižare. Broj objavljenih knjiga raste eksponencijalno, a razvojem elektroničkog nakladništva povećava se i broj formata u kojima su te iste knjige dostupne. U ovom izlaganju bit će prikazano kako kvalitetni metapodaci pospješuju prodaju knjiga na mreži. Strukturirani metapodaci olakšavaju pretraživanje i otkrivanje traženog naslova na mreži kao i razmjenu podataka među svim sudionicima knjižnoga lanca. Poseban naglasak stavljen je na one metapodatke koji pomažu u prodaji knjiga na mreži kako tiskanih tako i e-knjiga.

Metapodaci u mrežnoj prodaji knjiga

          • [/toggle][/four-fifths]
            [one-fifth]12:45 – 13:00[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Integracija digitalnih podataka iz distribuiranih izvora na primjeru izgradnje virtualne izložbe Crteži Huga Conrada von Hötzendorfa”]

Izlagač:

          • Vesna Vlašić Jurić, viša knjižničarka, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
          • Marija Perkec, kustos pripravnik, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sažetak

          • : Cilj izlaganja je predstaviti značajke postupka integriranja digitalnih podataka iz distribuiranih izvora na primjeru izrade virtualne izložbe Crteža Huga Conrada von Hötzendorfa. Integracija sadržaja iz distribuiranih izvora trebala bi omogućiti jedinstvenu interpretaciju i kontekstualizaciju samih crteža Huga Conrada von Hötzendorfa iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice s drugim vanjskim izvorima podataka. Postupak izrade virtualne izložbe aktualizirao je pitanja operacionalne interoperabilnosti između bibliografskih podataka u formatu MARC 21 te zapisa drugih muzejskih zbirki koje koriste M++. Primjena formata MARC 21 pokazala je prednosti u odnosu na standardiziranost prikaza i ponovne uporabe bibliografskih podataka, kao i obogaćivanje bibliografskog zapisa povratnom poveznicom na virtualnu izložbu te na repozitorij Digitalne zbirke NSK.

Integracija digitalnih podataka iz distribuiranih izvora na primjeru izgradnje virtualne izložbe Crteži Huga Conrada von Hötzendorfa

          • [/toggle][/four-fifths]

[/accordion]
[accordion title=”INTEGRIRANI KNJIŽNIČNI SUSTAV: KONFERENCIJA KORISNIKA”]Vrijeme: 12:00 – 13:00
Mjesto: Elektronička učionica na polukatu NSK
Moderator: Tanja Buzina, prof.

          • [one-fifth]12:00 – 12:30[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Uloga normativne baze predmetnih odrednica u kontroli i razmjeni podataka u bibliografskom okruženju (radionica)”]

Izlagači:

          • Suzana Dimovski, diplomirani biolog, viša knjižničarka, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
          • Katarina Tuškan, diplomirana knjižničarka, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sažetak

          • : U radu se raspravlja o važnosti normativne baze predmetnih odrednica u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kao jedinstvene baze koja putem standardiziranih zapisa omogućava njihovu jednoznačnu primjenu u bibliografskim zapisima. Sustavnim praćenjem razvoja formata MARC 21, inkorporiranje novih identifikatora zapisa u sustav Aleph doprinosi se osuvremenjivanju normativnih zapisa, kvalitetnijoj bibliografskoj kontroli i razmjeni podataka u knjižničnom okruženju. Primjeri dobre prakse u NSK pokazuju kako kontrola nad sustavom predmetnih odrednica koja se vrši u normativnoj bazi podataka, utječe na održavanje bibliografske baze podataka. Jedan od načina kontrole je sustavni redakcijski nadzor. Ispravljanje manjeg broja zapisa povjereno je katalogizatorima. Izmjene većeg broja zapisa obavljaju ključni i sistemski knjižničari globalnim izmjenama putem knjižničnog sustava za podršku.

Uloga normativne baze predmetnih odrednica u kontroli i razmjeni podataka u bibliografskom okruženju (radionica)

          • [/toggle][/four-fifths]
            [one-fifth]12:30 – 13:00[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Ključni knjižničari u modulu Katalogizacije (radionica)”]

Izlagači:

          • Anita Marin, prof., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
          • mr. sc Sonja Pigac, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sažetak

          • : U radionici će se predstaviti uloga ključnih knjižničara u modulu katalogizacije i njihove osnovne zadaće: stručna podrška redovnom radu knjižnica u sustavu, testiranje novih funkcionalnosti modula, praćenje i kontrola rada sustava temeljeni na izvještajima o radu, testiranje i analiza rada servisnih izvještaja na razini cijelog sustava, suradnja sa savjetnikom za integrirani knjižnični sustav, redaktorima baza, administratorom sustava, sistemskim i ključnim knjižničarima zaduženim za administrativno upravljanje sustavom te pružanje pomoći i edukacija sudionika u sustavu.
          • Integrirani knjižnični sustav temelji se na primjeni zajedničkog programskog sustava Aleph, formata MARC 21, središnje normativne kontrole, nacionalnog predmetnog sustava i tezaurusa. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kao središnja knjižnica u sustavu, osigurava stručnu, tehničku i administrativnu podršku u radu zajedničkog informacijsko-knjižničnog sustava. Ključni knjižničari u modulu katalogizacije održavaju redovite tečajeve Osnove modula Katalogizacija kao i demonstracijske vježbe. Knjižnice u sustavu zajednički koriste normativnu bazu NSK i predloške za rad, dok se kataložni zapisi preuzimaju prema potrebi iz NSK ili ih knjižničari iz drugih knjižnica izrađuju sami. Putem sustava za podršku https://iks.nsk.hr/podrska/ šalju se prijavnice u kojima se navode poteškoće s kojima se susreću knjižničari, a rješavaju ih redaktori, ključni i sistemski knjižničari. Na radionici će se analizirati neki od pristiglih upita.

Ključni knjižničari u modulu Katalogizacije (radionica)”

          • [/toggle][/four-fifths]

[/accordion]
[accordion title=”PAUZA ZA RUČAk”]Vrijeme: 13:00 – 13:30[/accordion]
[accordion title=”DIGITALNI PODACI I NOVO ZNANJE”]Vrijeme: 13:30 – 14:30
Mjesto: Seminarska dvorana na polukatu NSK
Moderatori: dr. sc. Tamara Krajna, dr. sc. Vesna Golubović, mr. sc. Tomislav Murati

          • [one-fifth]13:30 – 13:45[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Istraživački podaci, otvorena znanost i knjižnice”]

Izlagači:

          • Irena Kranjec, prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
          • Alen Vodopijevec, prof., Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković
          • Marijana Glavica, sistemska knjižničarka, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sažetak

          • : Istraživački podaci su kvantitativni i kvalitativni podaci prikupljeni, zabilježeni ili generirarni tijekom istraživanja, a s obzirom na razinu obrađenosti mogu biti: sirovi, inicijalno prikupljeni istraživački podaci; istraživački podaci pripremljeni za analizu; objavljeni izlazni podaci koji su rezultat provedene analize; ili verzija podataka prilagođena prezentaciji. Omogućavanje pristupa izvornim istraživačkim podacima jedan je od temeljnih elemenata inicijative za otvaranjem znanosti. Ako se podaci ne pohranjuju na sustavan i organiziran način, otežana je mogućnost njihovog dodatnog iskorištavanja i postoji mogućnost da se podaci trajno izgube. Za to je potreban detaljan okvir za objavljivanje istraživačkih podataka. Koncepcija i implementacija takvog okvira detaljno se raspravlja pod pojmom Upravljanje istraživačkim podacima. Cilj je razviti organizacijske i tehničke mjere kako bi se osigurala pouzdana infrastruktura tijekom cijelog razdoblja od nastanka do neke vrste sekundarnog korištenja podataka. Prakse upravljanja istraživačkim podacima razlikuju se od područja do područja neovisno o tome radi li se o podacima kvalitativne ili kvantitativne prirode, a čak i unutar pojedinih znanstvenih disciplina postoje specifični načini njihova prikupljanja, opisivanja, pohrane i dijeljenja. Financijeri znanstvenih projekata i istraživanja počeli su prepoznavati koristi od učinkovitog upravljanja istraživačkim podacima te u ugovore s primateljima sredstava za istraživanja unose obvezu izrade Plana upravljanja istraživačkim podacima. U ovome izlaganju orijentirat ćemo se na usluge vezane uz istraživačke podatke koje mogu oblikovati i nuditi knjižničari u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

Istraživački podaci, otvorena znanost i knjižnice

          • [/toggle][/four-fifths]
            [one-fifth]13:45 – 14:00[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Nestandardizirani podaci u standardiziranom kontekstu: primjena programskoga jezika Awk u cilju sintaktičke interoperabilnosti podataka”]

Izlagači:

          • Ivan Kapec, prof., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
          • dr. sc. Krunoslav Peter, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“

Sažetak

          • : Različite privatne zbirke kao i zbirke građe posebne vrste uključuju građu koja u nekim slučajevima zbog svoje specifičnosti zahtijeva izradu dubinskih detaljnih deskriptivnih opisa izvan knjižničnog standarda. Primjerice, rukopisi iz ostavština, pisma, stari sitni tisak ili skice članaka obrađeni su uglavnom samo kao zbirni zapisi. Pri tome je detaljni opis svakoga pojedinog dokumenta obično nedostupan korisniku koji pregledava središnji knjižnični katalog. Detaljni opisi takvih dokumenata izrađeni su i sačuvani u posebnim repozitorijima u formi popisa na radnim listovima proračunskih tablica, u tekstualnim datotekama ili u drugim formatima. Izlaganje ima za cilj prikazati rezultate istraživanja mogućnosti prevođenja takvih nestandardiziranih podataka u neki od formata standardiziranog mrežnog okruženja (XML). Upotrebom programskog jezika Awk prikazat će se rezultati procesa prevođenja nestandardiziranih strukturiranih podataka u format standardiziranih metapodataka.

Nestandardizirani podaci u standardiziranom kontekstu: primjena programskoga jezika Awk u cilju sintaktičke interoperabilnosti podataka

          • [/toggle][/four-fifths]
            [one-fifth]14:00 – 14:15[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Hrvatska nacionalna bibliografija i CIP kao izvor analitičkih podataka u realnom vremenu o hrvatskom nakladništvu “]

Izlagači:

          • dr. sc. Lobel Machala, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sažetak

          • : Cilj izlaganja je prikazati analitičke podatke o hrvatskoj nakladničkoj produkciji nad skupom cjelovitih bibliografskih podataka iz tekuće nacionalne bibliografije knjiga i predpublikacijskih CIP zapisa. Analitički podaci u realnom vremenu prikazuju koliko je novih predpublikacijskih zapisa prijavljeno u svakom trenutku, otkrivaju podatke o nakladničkoj politici, izboru tema, zastupljenosti područja, jezika, književnih vrsta i dr. te s podacima iz tekuće nacionalne bibliografije knjiga upotpunjuju sliku o recentnom hrvatskom nakladništvu. Iz prikupljenih podataka moguće je izraditi modele za prediktivnu analizu koja može poslužiti nakladnicima za praćenje trendova i interesa, državnim institucijama za kreiranje nacionalnih strategija poticanja izdavačke i knjižarske djelatnosti, informiranosti šire javnosti ali i pri pojedinim nakladničkim projektima u sufinanciranju npr. prijevoda, otkupa prava ili na drugi način poticanju razvoja nedovoljno zastupljenih sadržaja u nacionalnom nakladništvu. U radu će biti prikazan proces izrade i objave bibliografskih podataka u nacionalnoj bibliografiji, dubinska analiza tih podataka (data mining) korištenjem programa Data Miner, statistička analiza i izrada prediktivnog modela te na kraju prediktivna analitika korištenjem programa RapidMiner. Prikupljeni, obrađeni i objavljeni bibliografski podaci u nacionalnoj bibliografiji knjiga izvor su raznih mogućih analiza i praćenja trendova nacionalnog nakladništva tijekom vremena nepristrano, precizno i sveobuhvatno pružajući pritom i potencijalne mogućnosti interoperabilnosti u sinergiji s drugim institucijama i organizacijama, raznim projektima i analizama koje se provode zasebno kao što je npr. Nacionalna strategija poticanja čitanja, programi Poduzetništva u kulturi, otkupi knjiga MK i sl.

          • Preuzimanje bibliografskih zapisa iz distribuiranih kataloga (radionica)[/toggle][/four-fifths]
            [one-fifth]14:15 – 14:30[/one-fifth][four-fifths last][toggle title=”Normativna baza imena u kontekstu Uredbe o zaštiti osobnih podataka”]

Izlagač:

          • Anita Katulić, prof., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sažetak

          • : U svibnju 2016. Europska Unija usvojila je Opću uredbu o zaštiti podataka koja se počinje primjenjivati od 25. svibnja 2018. Uredba uređuje zaštitu osobnih podataka i odnosi se na postupanje s osobnim podacima u privatnim i državnim tijelima i javnim ustanovama koje u svom radu prikupljaju i koriste osobne podatke. Knjižnice prikupljaju i obrađuju podatke o korisnicima i o svojim zaposlenicima. No, Nacionalna i sveučilišna knjižnica održava i normativnu bazu podataka o imenima, za čije potrebe prikuplja i obrađuje podatke o osobama (autori, ilustratori, urednici). Normativna baza sadrži zapise koji jednoznačno identificiraju autora, kako bi korisnik za pojedinog autora dobio odgovarajuće bibliografske zapise. Podatke za normativnu bazu imena katalogizatori prikupljaju putem CIP obrazca, pronalaze ih u publikacijama koje obrađuju, u referentnim izvorima, ali i na svim dostupnim online izvorima bez obzira na karakter (enciklopedija, dnevne novine, mrežno objavljen dokument koji navodi ime autora u druge svrhe). Najvažniji podaci za identifikaciju autora, osim imena, su zanimanje/zvanje autora, godina i mjesto rođenja. S obzirom na novu Uredbu koja donosi niz uputa i mjera o prikupljanju i obradi osobnih podataka, na primjerima iz prakse i primjerima pseudonima ukazat će se na pitanja upotrebe osobnih podataka za potrebe knjižnične normativne baze te moguće mjere i preporuke.

Normativna baza imena u kontekstu Uredbe o zaštiti osobnih podataka

          • [/toggle][/four-fifths]

[/accordion]
[accordion title=”ZAKLJUČCI SKUPA UZ KAVU I KOLAČE”]Vrijeme: 14:30 – 15:00
Izvještaji moderatora o zaključcima tematskih blokova[/accordion][/accordions]

Program

 

Knjiga sažetaka

 

Registracija

 

Organizacija

 

Pratite novosti!

 

Skup medijski prate:
https://narod.hr/kultura/transformacija-knjiznica-doprinos-razvoju-digitalnog-drustva
http://www.skole.hr/skole/informator?news_id=15228
http://dnevnik24.com/strucni-skup-u-nsk-bit-ce-posvecen-ulozi-knjiznica-u-razvoju-suvremenog-digitalnog-drustva/
http://zgexpress.net/strucni-skup-u-nsk-prvi-koji-je-u-cijelosti-posvecen-pitanjima-sistemskog-knjiznicarstva-u-hrvatskoj/
http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=79422
http://croatia.siguez.com/zagreb/nacionalna-i-sveucilisna-knjiznica-u-zagrebu/knjiznicni-podaci-interoperabilnost-povezivanje-i-razmjena?jeer11y0l1
http://www.meetinzagreb.hr/dogadjanje/strucni-skup-knjiznicni-podaci
http://www.politikaplus.com/novost/164876/u-nsk-zagreb-odrzava-se-skup-o-ulozi-knjiznica-u-razvoju-suvremenog-digitalnog-drustva
http://studentski.hr/vijesti/hrvatska/uloga-knjiznica-u-razvoju-suvremenog-digitalnog-drustva
https://www.hop.com.hr/2017/11/25/u-nacionalnoj-i-sveucilisnoj-knjiznici-u-zagrebu-odrzava-se-dvodnevni-strucni-skup-o-ulozi-knjiznica-u-razvoju-suvremenog-digitalnog-drustva/
http://www.ictbusiness.info/vijesti/kakva-je-uloga-knjiznica-u-razvoju-digitalnog-drustva
http://www.prvi.hr/prvi-hr/zg-info/dvodnevni-skup-o-ulozi-knjiznica-u-razvoju-suvremenog-digitalnog-drustva
http://www.casopiskvaka.com.hr/2017/11/uloga-knjiznica-u-razvoju-suvremenog.html

 

Organizator skupa: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Skup se organizira uz podršku Ministarstva kulture Republike Hrvatske